In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player
Joomla! Slideshow
English French German Hungarian Macedonian Portuguese Russian Spanish Swahili
Pregled po kulturama
Zanimljivosti
Home

Rezistentnost - može li se kontrolisati

Rezistentnost u praktičnom smislu znači neuspeh u konroli štetočina ispod dozvoljenog nivoa, a ne razlike u usvajanju između pujedinih populacija štetočina. Poboljšanje pesticidne aplikacije, tehnika i metoda, količina i intervala samo su neki od činilaca koji utiču na ponašanje pesticida. Predlog je da se u upotrebu uvedu sapuni s insekticidnim efektom, razna ulja iz hortikulture, gljive koje napadaju insekte i dr.

Najbolja je preporuka korišćenje pesticida samo kada je to neophodno, pravilna primena, kombinacija različitih aktivnih materija i različitih načina delovanja, stalni monitoring i korišćenje nehemijskih sredstava, ukoliko je moguće.

U javnosti može da se čuje mnogo različitih priča o problemima sa štetočinama, a u vezi sa rezistentnošću prema pesticidima koji se koriste za njihovu kontrolu. Ovo se obično naziva upravljanje sa rezistentnošću prema pesticidima. Najpre, važno je istaći šta ova rezistentnost podazumeva. To je nasledena osobina štetočine da preživi aplikaciju pesticida. Sposobnost rezistentnosti na pesticide postoji kod veoma malog procenta jedinki, pre samog tretmana. Nakon aplikacije pesticida ove jedinke se "selekciraju" (tj.prežive), nastavljaju razmnožavanje s ostalim preživelim jedinkama i čine značajan procenat populacije. Neki insekti se razmnožavaju bez potrebe za drugom jedinkom, tako da im se brojnost još više povećava. Gotovo sve glavne vrste insekata u zaštićenom prostoru su rezistentne na jedan ili više pesticida, koji se koriste za njihovu kontrolu.

Zašto je broj rezistentnih jedinki u početku toliko nizak?

Potrebno je zapamtiti da rezistentnost u praktičnom smislu znači neuspeh u konroli štetočina ispod dozvoljenog nivoa, a ne razlike u usvajanju između pojedinih populacija štetočina. Do sada je urađeno mnogo istraživanja o rezistentnosti tako što su se poredile jedinke iz labaratorije i one koje su se nalazile na njivi. Ove populacije mogu da ukažu na buduće probleme, ali dokle god je pesticid efikasan i koristi se za zaštitu biljaka, ne postoji "zvanična" rezistentnost.

Odložena rezistentnost

Štetočine odolevaju pesticidima na jedan ili drugi način, uključujući i prevenciju pesticida od ulaska u organizam, njegovu detoksikaciju i zaštitu "ciljanog" mesta (najčešće nervnog sistema). Ne javljaju se svi problemi samo usled rezistentnosti. Poboljšanje pesticidne aplikacije, tehnika i metoda, količina i intervala samo su neki od činilaca koji utiču na ponašanje pesticida. Proces rezistencije počinje odmah nakon prve primene pesticida i traje sve do pune rezistentnosti. Cilj upravljanja sa rezistentnošću pesticida je da, što je moguće više, odloži ovu pojavu.

Glavne vrste insekata mogu da prežive na velikom broju domaćina, kako u plastenicima, tako i u otvorenom, pa mogu da prevladaju veliki broj fizičkih zaštita i biljnih hemikalija. Ukoliko su štetočine u mogućnosti da ovo postignu, mogu da povećaju mogućnost detoksikacije pesticida.

Biologija i reprodukcija mnogih štetočina omogućavaju brzu izmenu genske strukture, čime se povećava rezistentnost populacija. Vreme razmnožavanja je kratko i reproduktivni koeficijent je veoma visok za najveći broj štetočina u plastenicima. Ukliko se u tom slučaju izdvoje rezistentne jedinke, velika je verovatnoća da će se brojnost veoma brzo povećati.

Rezistentnost na pesticide je vidljiva kada je 5-10% jedinki u populaciji poseduje. Kada se stvori rezistentnost korišćenje programa za upravljanje tom rezistentnošću je uzaludno. Zato se neki od programa moraju koristiti od prvog dana. Neke od preporuka su:

• minimiziranje upotrebe pesticida

• izbegavanje pravljenja smeša u rezervoarima

• izbegavati nerastvorljive hemikalije

• korišćenje drugih pesticidnih formulacija

• korišćenje nespecifičnih proizvoda

Minimiziranje upotrebe pesticida

Ovo i nije baš neki savet jer svakako da ukoliko se pesticidi ne koriste neće biti rezistentnosti na njih. Ipak, mnogi proizvodači koriste pesticide za kontrolu brojnosti štetočina, pa je i cilj da se ova upotreba učini efikasnom. Korisno je stalno pratiti razvoj štetočina, kako bi mogli odrediti "vruća mesta", gde je upotreba pesticida opravdana. Praktična je i upotreba ne hemijskih metoda. Primena pesticida mora biti tačno onakva kakva je naznačena na proizvodu.

Treba izbegavati pravljenje smeša u rezervoarima

Mnogi proizvodači bi voleli da postoji mogućnost da upotrebe neki proizvod koji kontroliše štetočinu ili grupu štetočina za vreme od osam nedelja u odnosu na nekoliko aplikacija tokom tog vremena. Ovde se stvara razlika izmedu teorijske laboratorijske nauke i prakse. Razlog za izbegavanje nerazgradljivih hemikalija je što one ne nestaju odjednom, nego se postepeno razgraduju tokom vremena. Samim tim, štetočine su izložene maloj količini aktivne materije. Napredne generacije štetočina su u mogućnosti da progresivno ubrzaju toleranciju i stvore rezistentnost.

U realnosti, gotovo svaki pesticid ima neki oblik konstantne rezidualne aktivnosti, bez obzira na to da li se to meri u danima ili nedeljama čime se odredene štetočine izlažu smanjenoj količini aktivne materije.

Korišćenje drugih pesticidnih formacija

Rotacija pesticida je najčešće prihvaćena taktika za upravljanje sa rezistentnošću. Rotacija je moguća samo ukoliko postoje različite klase koje mogu da se rotiraju. Ipak, nije uvek tačno da je najbolje izbegavati mešanje ili rotaciju pesticida iste klase sa sličnim načinom delovanja.

Mnogi stručnjaci tvrde da kod svake generacije štetočina treba koristiti novi pesticid. To u zaštićenom prostoru ne mora biti pravilo jer jedna generacija može da traje manje od nedelju dana čineći ovaj koncept zaštite malo različitijim u odnosu na otvoreno polje. Tamo gde je dozvoljeno najbolje je uraditi dve do četiri aplikacije sa jednim pesticidom, pa preći na drugu aktivnu materiju. Kada se različiti pesticidi sa različitim načinom delovanja koriste jedan za drugim, često su rezidue predhodnog aktivne, dok se naredni već primenjuje. Ipak, još uvek se nezna način delovanja pesticida. U međuvremenu javIjaju se i sajtovi koji ovo donekle objašnjavaju, kao što su Komitet za ispitivanje rezistentnosti insekticida (IRAC), www.gepf.org, Agencija za zaštitu sredine SAD (USEPA), www.usepa.gov, Kanadska agencija za regulisanje i menadžment pesticida, www.hc-se.gc.ca.Ova agencija će biti otvorena i u USA, www.olympichort.com.

Korišćenje nespecifičnih proizvoda

Predlog je da se u upotrebu uvedu sapuni s insekticidnim efektom, razna ulja iz hortikulture, gljive koje napadaju insekte i dr. Ovi proizvodi mogu da se koriste ili sami ili u smeši sa konvencijalnim pesticidima. U ovim slučajevima veoma je mala mogućnost za stvaranje rezistentnosti na ovakve pesticide. Često ove materije poboljšavaju osobine običnih pesticida.

Nijedan metod nije savršen. U poređenju sa proizvodnjom na otvorenom polju gde postoje prirodne prepreke kao što su netretirani regioni, zatim mesta gde štetočine nisu izložene pesticidima, teško da će se stvoriti rezistentnost. Takođe, mnogi regioni imaju jaku zimu, koja sprečava razvoj štetočina. Moderni zaštićeni prostori često sve ovo nemaju. Zato je najbolja preporuka korišćenje pesticida samo kada je to neophodno, pravilna primena, kombinacija različitih aktivnih materija i različitih načina delovanja, stalni monitoring i korišćenje nehemijskih sredstava, ukoliko je moguće.

Richars Linguist, Olimpic Horticultural Products, USA

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Poslednje ažurirano (četvrtak, 25 novembar 2010 13:52)

 
Prijatelji
Agrarnoinformativni centar
Anketa
Šta mislite o pesticidima?