POJAVA, RAŠIRENOST I ŠTETNOST

Pepelnica spada među najštetnije bolesti duvana. Umanjuje kako prinos tako i kvalitet lišća duvana. Prosječne štete se kreću do 30%, dok ponekad štete iznose i 100%.

SIMPTOMI

Pepelnica se može javiti i na rasadu i na rasađenom duvanu. Javlja se uglavnom na licu lista u vidu bjeličaste, rastresite praškaste navlake. Navlaka je u početku u vidu pjega, koje se kasnije međusobno spajaju. Tkivo lista ispod navlake žuti i nekrotira, dobijajući mrku boju. Takvo lišće se suši, kovrdža i prerano opada. Najpogodniji ekološki uslovi za pojavu i širenje pepelnice su toplo vrijeme sa čestim kišama, koje prati oblačnost. Pepelnica se intenzivnije javlja na duvanu gajenom na plodnijem zemljištu – sa više azota.

MJERE  ZAŠTITE

Ne smije se dopustiti zaraza rasada. Na samom početku razvoja bolesti, bilo u toploj leji na rasadu ili u polju, efikasna mjera je kidanje i uništavanje pojedinačno oboljelog lišća. Ako bolest uzme maha potrebno je primjeniti fungicide. Od fungicida mogu se koristiti sumpor u prahu, zatim preparati na bazi dinokapa i benzimidazola. Đubrenje treba da je umjereno – pre svega azotom. U slučaju da se duvan zalijeva, zalijevati ga češće sa manjem količinama vode da se ne bi značajno povećala relativna vlažnost vazduha. Na intenzitet razvoja bolesti se može uticati i rijeđom gustinom sadnje.