Područje primjene pesticida vrlo je široko te ima značajnu ulogu u biljnoj i životinjskoj proizvodnji, javnom zdravstvu, prevozu...
Pojavom prvih stalnih ljudskih naseobina te razvojem poljoprivrede stvoreni su uslovi za razmnožavanje velikog broja nametnika i štetočina - od različitih virusa, bakterija, gljivica do grinja, glodara. Stoga je čovjek uvijek bio prisiljen braniti usjeve i zalihe hrane i druga materijalna dobra od štetočina.

U posljednjih pedeset godina ("hemijska revolucija" započela je nakon Drugoga svjetskog rata) pesticidi su zajedno s vještačkim đubrivima postali najtraženiji proizvodi u poljoprivredi. Većinu problema s kojima se susreću uzgajivači biljaka i životinja rješavaju zahvaljujući hemijskoj industriji, koja danas omogućuje kontrolu sveukupne poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost na pesticide te prisiljavaju poljoprivrednike da upotrebljavaju nove i otrovnije pesticide; čovjek "još žanje samo ono što mu štetnici ostave".

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i primjena pesticida, kao što mnogi tvrde, jest condicio sine qua non (lat. uslov bez kojeg se ne može nešto učiniti) današnje industrijske poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, cijena koju čovjek plaća u borbi sa štetnicima vrlo je visoka: pesticidi zagađuju okolinu, prije svega površinske i podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet.
Pesticidi se, naime, nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih ali i domaćih životinja te čovjeka.
Naime, pesticidi se već mogu pronaći i u mikroorganizmima koji su na dnu prehrambenog lanca.  Njima se hrane organizmi koji se nalaze na višem stupnju razvoja i taj se ciklus ponavlja sve do organizama koji se nalaze na vrhu prehrambenog lanca. Stoga se i najveća koncentracija pesticida može naći upravo u organizmima na vrhu prehrambenog lanca, gdje se nalazi i čovjek. Na ove opasnosti upozorila je 1962. g. Rachel Carson u svojoj knjizi "Nijemo proljeće" (Silent Spring).

U upotrebi se danas nalaze tzv. selektivni i neselektivni pesticidi. Selektivni pesticidi djeluju na točno određenu skupinu štetnika i prema mišljenju mnogih stručnjaka navodno nisu štetni za drugi biljni i životinjski svijet. Mnogo opasniji su neselektivni pesticidi čija upotreba štetno djeluje na ostali biljni i životinjski svijet, ali i na ljudsko zdravlje.

Svi pesticidi, osobito neselektivni, djeluju vrlo štetno na ekosisteme, mnogi ubijaju korisne insekte, ribe, ptice, te tako uzrokuju više štete nego koristi. Većina je insekata korisna ili bezopasna, ali stradava upotrebom pesticida. Pesticidi vrlo nepovoljno djeluju i na korisne tzv. “azotne” bakterije u tlu, a posljedica je iscrpljenje tla. Neselektivni pesticidi trebali bi se upotrebljavati samo onda kada ne postoji druga mogućnost obrane od štetočina, što, na žalost, često nije slučaj.

Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa čak i desetljećima. Ovo je npr. bio slučaj sa DDT-ijem koji se godinama nakon što je njegova upotreba bila zabranjena (u SAD-u zabranjen je 1969.g.), pojavljivao u životinjskom svijetu, čak na Antarktiku, a stručnjaci su pronalazili tragove DDT-ija u majčinom mlijeku u mnogim zemljama gdje se on upotrebljavao.

Pesticidi se smatraju glavnim izvorom onečišćenja biosfere, osobito obala Sjeverne Amerike, Kariba, jugoistočne Azije, Japana, Baltika, Sredozemlja.
Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom određenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Povremeno se dogode i tragedije poput one u Bhopalu, u Indiji, kada je došlo do ispuštanja veće količine otrovnog plina u vazduh: tada je umrlo 25 ljudi a hiljade pate od ozbiljnih oštećenja uzrokovanih otrovnim plinom.

Tragedija u Bhopalu je odnijela mnogo više žrtava od zvaničnih podataka

Ljudi izloženi djelovanju pesticida, naročito poljoprivrednici, mogu patiti od oštećenja jetre, bubrega i disajnog sistema. Pesticidi koji se raspršuju mogu uzrokovati astmu. Hormonalni poremećaji, malformacije (nakaznost) novorođenčadi, tumori i nervni poremećaji također se dovode u vezu s izloženošću pesticidima.

Prazne posude u kojima su se nalazili pesticidi vrlo često se odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko, nalaze u blizini vodotokova, te tako onečišćuju okolinu.

Prema podacima Greenpeacea u svijetu se upotrebljava oko 1,8 milijarda kilograma pesticida godišnje. "Hemijske industrije širom svijeta danas proizvode pesticide trinaest tisuća puta brže nego kada je objavljeno Nijemo proljeće" (zapisao je Al Gore u knjizi "Zemlja u ravnoteži-ekologija i ljudski duh").

Žrtva endosulfana