POJAVA, RAŠIRENOST, ŠTETNOST

Jedna je od najštetnijih bolesti paradajza. Patogen je rasprostranjen svuda u svijetu gdje se gaji biljka domaćin krompir i paradajz. Napada i neke korovske i ukrasne biljke familije Solanaceae. Štete mogu biti veoma velike do potpune. Biljka zahvaćena ovim patogenom izgleda kao vatrom spaljena, po čemu je ova bolest i dobila ime.

SIMPTOMI

Simptomi ovog oboljenja su vidljivi na svim nadzemim dijelovima biljke. Na lišću su početni znaci bolesti uočavaju u vidu krupnih, vodenastih pjega, najčešće na ivici ili vrhu lista. U uslovima vlažnog vremena pjege dobijaju maslinastu boju, dok se sa donje starne pjege stvaraju bjeličaste prevlake koje su ustvari reproduktivne tvorevine gljive.

Na stablu su pjege ovalne ili izdužene, u početku vodenaste, a kasnije mrko obojene.

Na zelenim plodovima paradajza vidljive su sivozelene,vodenaste pjege,koje ubrzo postaju mrke, a tkivo ploda zahvaćeno prazitom je tvrdo. Zahvaćene plodove često naseljavaju saprofitni mikroorganizmi prouzrokujući vlažnu trulež.

ZAŠTITA

Od agrotehničkih mjera primjena plodoreda, upotreba zdravih krtola krompira, uništavanje samoniklih biljaka i izbalansirana upotreba NPK hranjiva.

Prije pojave prvih simptoma bolesti, a to je obično, mada ne mora da bude pravilo, krajem juna i početkom jula, preporučuje se preventivna primjena fungicida. Fungicide primjenjivati po uputstvu ili savjetu stručnjaka zbog pojave rezistentnosti. Najbolje je da se hemijska zaštita zasniva na prognozi pojave plamenjače. Nakon pojave bolesti u povoljnim uslovima prskanje treba obavljati svakih 7-10 dana.