POJAVA, RAŠIRENOST, ŠTETNOST

Ovo je veoma rasprostranjeno oboljenje paradaza, paprike, plavog patlidžana, krompira i drugih biljaka iz familije Solanaceae. Svake godine pričinjava štete od 10-15 % pa čak po nekim autorima i do 40 %.

SIMPTOMI

A. solani se razvija na svim nadzemnim dijelovima biljke paradajza. Prve zaraze se javljaju već na rasadu. Na donjem ili gornjem lišću rasada uočavaju se tamnomrke pjege. Na starijim biljkama prvi simptomi se javljaju na donjem, starijem lišću u vidu pjega. One su u početku sivomrke boje, sitne (1-2) mm i uglavnom okrugle. Kasnije se uvećavaju (5-7mm), postaju crne i na njima se ističu zone u vidu koncentričnih krugova, što je specifičan simptom oboljenja.  U poodmakloj fazi razvoja bolesti veći dio lista nekrotira, suši se, ali ne opada već ostaje na stablu.

Pjege na stablu su crne boje i zonirane koncentričnim krugovima i znatno su krupnije od pjega na listu. Pjege na plodovoma paradajza se obično formiraju oko peteljke ploda.  Crne su boje sa ugnutim središnjim dijelom.

ZAŠTITA

Uništavanje zaraženih biljnih ostataka, najmanje dvogodišnji plodored, korišćenje zdravog sjemena i njegova dezinfekcija fungicidima, pravovremena primjena svih agrotehničkih mjera kao i dezinfekcija zemljišta u lejama. U slučaju postojanja realne opasnosti od pojave i razvoja patogena u usjevu paradajza treba primjeniti hemijske mjere zaštite. U ovu svrhu koriste se fungicidi širokog spektra djelovanja na bazi difenokonazola, hlorotalonila, mankozeba, propineba, metirama, cimoksanila, dimetomorfa, azoksistrobina. Zaštitu je potrebno početi provoditi prije pojave bolesti. Rane zaraze najbolje je spriječiti proizvodnjom zdravog rasada.