POJAVA, RAŠIRENOST I ŠTETNOST

Prvi put, rizomanija je opisana 1954 godine u Italiji. Prisutna je u većini zemalja Evrope, Azije i S. Amerike.

Rizomanija je jedna od najštetnijih bolesti šećerne repe. Izaziva smanjenje prinosa (do 50%), sadržaj šećera (preko 4%) te pogoršanje tehnoloških svojstava šećerne repe.

SIMPTOMI

Patološke promjene se uočavaju kako na korijenu tako i na listu šećrne repe. Osnovni simptomi na korijenu su bradatost, kržljavost, suženje verha te unutrašnja nekroza. Brade su obično tamnomrke i sljepljene sa zemljištem u obliku grudve. Oboljeli korijen ne dostiže težinu veću od 300 gr.

Simptomi rizomanije na korijenu šećerne repe

Na lišću, u maju, ispoljava se uvelost, od polovine VI mjeseca žutilo. Ova simptomatika najviše zavisi od sorte, vremena infekcije i ekoloških uslova.

Infekcija nastaje sa vrha ili sa strane preko žilica sisalica. Virus se širi sprovodnim sudovima.

MJERE ZAŠTITE

Gajiti na parcelama gdje nije utvrđena rizomanija te primjena što šireg plodoreda. U slučaju pojave rizomanije primjenjivati što širi plodored 6-8 godina.