Pepelnica strnih žita

Pojava, raširenost i štetnost

Pepelnica je veoma rašireno oboljenje ali najintenzivnije se razvija u humidnim i semi-aridnim regionima. prosječni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći. Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u vrijeme formiranja zrna zahvati gornju trećinu biljke naročito list zastavičar i klas. Erysiphe graminis parazitira sva strna žita i oko 100 rodova porodice Poacea.

Simptomi

Simptomi razvoja pepelnice u početku se teško uočavaju. Primarna zaraza se ostvaruje na bazalnom dijelu donjih rukavaca odnosno stabla,na mjestima gdje je usjev najgušći. Kasnije zahvata list i bolest se postepeno širi ka gornjim dijelovima biljke. Na zaraženim dijelovima razvija se bijela pahuljasta navlaka prvo u vidu gomilica koje poslije prekrivaju cijele površine. Starije navlake dobijaju sivo-smeđu boju. Za razvoj bolesti su važni su temperaturni uslovi i vlažnost tokom marta i aprila. Toplo i suvo vrijeme u ovom periodu dovodi do intenziviranja rasta.

Mjere zaštite

• Plodored
• Optimalni rokovi sjetve
• Uništavanje samoniklih biljaka strnih žita prije nicanja jesenjih usjeva
• Folijarna primjena fungicida
• Korištenje sistemika za tretiranje sjemena

Napomena

U većini slučajeva hemijsko suzbijanje pepelnice treba primjenivati samo u slučaju kada se procijeni da će se zaraza proširiti i na gornju trećinu biljaka naročito list zastavičar i klas.