Pšenični trips

Haplotrips tritici ( fam. Phleothripidae )

Rasprostranjenost

Pšenični trips je rasprostranjen u gotovo cijeloj Evropi i Maloj Aziji

Biologija i štetnost

Tijelo odraslog tripsa je crno. Dužina tijela iznosi 1,5-2,2 mm. Larva nakon pojave je skoro bez pigmenta, zatim postaje bjeličastonarandžasta, a tek poslije nekoliko dana je kerakteristično crvene boje, osim glave i zadnjeg segmenta zatka koji su crni. Vrijeme pojave imaga je obično pred klasanje, a kod nas je to obično u trećoj dekadi maja. Ovipozicija je vezana za fazu raspucavanja omotača oko klasa i tom prilikom ženka odloži oko 20 jaja i to između pljevica. Najveći broj larvi se nalazi u klasovima čija su zrna na prelazu iz mliječne u voštanu zriobu. Po završenoj ishrani na klasu, larve silaze na zemlju i grupišu se najčešće ispod rukavca sasušenog lista donjeg koljenca ili šupljine dijelova strnike koja leži na zemlji, odnosno plitko u zemlji.Na vršnim dijelovima ispoljava se naboranost listova ili uvijenost čitavog vršnog dijela biljke, uslijed čega napadnute biljke zaostaju u porastu idaju slabije rezultate u pogledu  visine prinosa. Najuočljivi znak napada je pojava praznog vršnog dijela klasa koji je bijele boje, što podsjeća na oštećenja od žitnih stjenica.

Mjere zaštite

• Pravilna smjena kultura predstavlja jedan od osnovnih zahvata u sprečavanju šteta od ove štetočine. Zaoravanje strništa doprinosi uništavanju samoniklih biljaka na kojima se trips održava u toku ljeta.  Smanjenju populacije doprinosi i duboko jesenje oranje.